Osmani: Vreme je za albansko-srpsko pomirenje na Balkanu 1Foto: Fonet/Zoran Mrđa

Novembra prošle godine premijer Makedonije Zoran Zaev došao je u prvu zvaničnu posetu Beogradu.

Bila je to prilika da dve zemlje, na najvišem nivou, razgovaraju o, u poslednje vreme, prilično zategnutim odnosima Beograda i Skoplja. Zamenik predsednika Vlade Makedonije Bujar Osmani, drugi je visoki zvaničnik ove zemlje koji je posetio Beograd i juče razgovarao sa zvaničnicima Srbije. U razgovoru za Danas ističe da je vreme za pomirenje naroda na Balkanu i da ne smemo da propustimo šansu koju nam pruža Brisel. Osmani, koji je zadužen za evropska pitanja, ubeđen je da će Makedonija postići dogovor sa Grčkom o imenu, čime će biti odblokirane integracije Skoplja u EU i NATO. Kaže da će premijeri Grčke i Makedonije, Cipras i Zaev o tome razgovarati u Davosu, odakle se očekuje „važno saopštenje“ o predlozima međunarodnog posrednika Nimica kako rešiti ovo pitanje.

– Imamo istorijsku mogućnost da ove godine rešimo pitanje imena. Ukoliko ne rešimo ovo pitanje ove godine, neće biti perspektive u narednih nekoliko godina. To neće biti od koristi ni Makedoniji ni Grčkoj. Postoji pozitivna klima u dve države da dođemo do rešenja. Posle Davosa ćemo imati sastanak političkih partija na kome ćemo usvojiti državni stav o ovom pitanju. Optimista sam. Mislim da nema „Plana B“ i nema alternative dogovoru o imenu države, poručuje Osmani.

* Da li je Republika Nova Makedonija buduće ime vaše države?

– Mislim da je prerano da javno govorimo o konkretnim predlozima u medijima. To ne pomaže procesu dogovora. Prvo treba da sednu lideri političkih partija i postignu dogovor. U svakom slučaju ideja je da dve države dođu do zajedničkog rešenja prihvatljivog za obe strane.

* Ali grčka opozicija se odlučno protivi bilo kakvom pominjanju Makedonije u imenu vaše države. Videli ste proteste u Solunu.

– Svako ima različite stavove o ovom pitanju. Apsolutni konsenzus ne očekujem i njega nije moguće postići. Bitno je da dve vlade dođu do zajedničkog rešenja prihvatljivog Atini i Skoplju. Mislim da je grčka vlada odlučna da do rešenja dođemo ove godine. Mi smo takođe odlučni da rešimo ovaj 20-godišnji spor.

* Sem promene Zakona o upotrebi jezika, kojim je omogućena službena upotreba albanskog na državnom nivou, albanske stranke u Makedoniji su se zalagale i za promenu državnih simbola. Da li ostajete pri tome?

– To je pitanje za javnu debatu. Mislimo da u Makedoniji ne treba da postoje tabu teme, koje se „guraju pod tepih“. Ako to činimo, problemi će se samo gomilati, a nezadovoljstvo akumulirati. Smatramo da je bolje da otvoreno razgovaramo o svim pitanjima koji se tiču bilo koje etničke zajednice. Promena državnih simbola, zastave, grba, himne, nije na agendi ove Vlade, ali smatramo da nije loše da ova pitanja otvara akademska i stručna zajednica i kaže svoje mišljenje. Možda se na kraju takve rasprave zaključi da nema potrebe za promenom državnih simbola. Možda se dođe do zaključka da ima potrebe. Ne bih zato sada govorio o promeni simbola, ali važno je da postoji debata o tom i ostalim pitanjima. Prošlo je vreme tabua.

* Da li će Zakon o upotrebi jezika ponovo biti izglasan u Sobranju, nakon odbijanja predsednika Ivanova da ga potpiše?

– Mislim da hoće. Na dnevnom redu Sobranja je u ponedeljak. Ovo pitanje je rešeno Ohridskim sporazumom 2001. godine i nema potrebe da se o njemu diže tolika prašina. Postoje određene razlike u interpretaciji Zakona, ali posle 16 godina mislim da smo došli do kompromisnog rešenja. Ovim Zakonom nismo doneli ništa novo već samo praktično primenjujemo dogovor iz 2001. godine.

* Da bi došlo do odgovora sa Grčkom, biće potrebno i uklanjanje antičko-helenističkih simbola u Makedoniji, verovatno i promena imena aerodroma u Skoplju. Da li će to izazvati probleme u Makedoniji?

– Mislim da dve države treba da naprave neke ustupke, kako bismo došli do obostrano prihvatljivog rešenja, koje bi koristilo i Grčkoj i Makedoniji. Reciprocitet je tu neophodan. Nešto mora da učini Grčka, negde mora da popusti Makedonija, da li oko imena aerodroma, autoputa ili nečeg trećeg, videćemo. Mi smo blokirani u evro integracijama zbog nepostizanja dogovora sa Grčkom, ali bi i Atini odgovaralo da postignemo kompromis.

* Da li je vaša zemlja sledeća članica NATO?

– Mislim da jeste. Broj 30 je dobar da zaokruži broj članica NATO i mislim da će Makedonija to biti. Očekujem da će se pitanje našeg članstva naći na Samitu NATO u julu i da ćemo do tada postići pomak u pregovorima sa Grčkom.

* Odnosi Srbije i Makedonije poslednjih meseci su bili prilično zategnuti. Čuven je „slučaj Živaljević“, povlačenje kompletne Ambasade, sporovi oko pojedinih izjava… Kakve odnose očekujete u bližoj budućnosti?

– Mislim da smo imali oscilacije u odnosima Makedonije i Srbije, ali postoje dobri temelji za razvoj naših odnosa. Verujem da imamo kapacitete da razgovaramo otvoreno, bez posrednika, o svojim nesuglasicama i da možemo diplomatski da rešavamo sve probleme. Srbija je treći trgovinski partner Makedonije, najvažniji strateški partner za privrednu, ali i ostale vidove saradnje. Velike su sličnosti i bliskost srpskog i makedonskog naroda, kulturološke, istorijske. Postoji, znači, osnova za poboljšanje i razvoj odnosa. Smatram da je došlo vreme za pomirenje naroda na Balkanu. Ovo je taj istorijski trenutak. EU i svet su ponovo fokusirani na Balkan, mi treba odgovorno da odgovorimo. Evroatlantske integracije su nam zajednička šansa i treba jedni drugima da pružimo ruku, Srbi, Albanci, Makedonci, Bugari, Grci… Ako su mogli da se pomire Francuzi i Nemci, možemo i mi. Ova godina je prilika za to

* Govorite o pomirenju, ali neki govore o promeni granica i podeli Kosova, Makedonije, BiH.

– Mislim da na Balkanu sada ipak dominiraju racionalni stavovi i politike. Svuda postoje ekstremističke ideje, ali one nisu dominante u političkom diskursu. Verujem da u svim balkanskim državama dominira zalaganje za regionalnu saradnju i priključenje EU. Berlinski proces, zajednička ekonomska zona, koju i evropski komesar Han podržava, drugi oblici regionalne saradnje, interesi su svih. Smatram da imamo potencijal. Trenutak je za pomirenje balkanskih naroda i država, da svi budemo deo EU, da među nama nema granica, NATO. To je naša strateška orijentacija.

* Odnosi Srbije i Makedonije su pod snažnim uticajem odnosa Skoplja prema Prištini. Znate da Srbija zamera Makedoniji zbog izjava o podršci članstvu Kosova u Unesko.

– Kosovo nije podnelo zahtev za članstvo i to sada nije tema o kojoj treba da zauzmemo stav. O tome je prerano govoriti, ali priznanje nezavisnog Kosova će biti okvir u kome ćemo razmatrati i to pitanje.

* Albanske stranke su „Tiranskom deklaracijom“ tražile i usvajanje „Rezolucije o genocidu nad Albancima u Makedoniji 1912-1956“. Hoćete li doneti tu Rezoluciju i hoće li biti pomenuta Srbija u njoj?

– Ta tema je zloupotrebljena u tom smislu da se tvrdi da sada neko namerava nekog da osudi i optuži za neke zločine. Ovo je, ponavljam i naglašavam, vreme pomirenja. Ali, pomirenje podrazumeva da možemo i treba da govorimo i o nekim istorijskim činjenicama. Ova inicijativa za osudu zločina ima za cilj zatvaranje te teme. Nemamo ni nameru ni želju da osuđujemo i optužujemo bilo koje narode, države, sadašnja rukovodstva, već da zatvorimo te teme koje mogu da opterećuju naše međusobne odnose. Vreme je za albansko-srpsko pomirenje na Balkanu.

Različiti šefovi

* Bili ste ministar u nekadašnjoj vladi Nikole Gruevskog, sada ste zamenik premijera Zaeva. Ko je bolji šef i sa kim je lakše sarađivati?

– Različiti su po karakteru, načinu vođenja vlade, ali politički odluke ne zavise samo od premijera, već su stvar političkog dogovora stranaka, članica vladajuće koalicije. Mi imamo svoj program koji je potvrđen glasovima dobijenim na izborima. Naš program je bio deo programa vlade Nikole Gruevskog, sada Zorana Zaeva. Političke odluke Vlade zavise od njegovog programa, a ne ličnosti premijera.

Biografija

Bujar Osmani spada u mlađu generaciju političara susedne Makedonije. Rođen je 1979. u Skoplju, po profesiji je lekar. Sem što je diplomirao na Medicinskom fakultetu u Skoplju, usavršavao se u Velikoj Britaniji. Radio je kao lekar u bolnici „Sv Naum Ohridski“ u Skoplju. Predavao je na Višoj medicinskoj školi u Skoplju. Za ministra zdravlja u vladi Nikole Gruevskog imenovan je 2008. godine. Od juna 2017. zamenik je premijera Makedonije, zadužen za evropska pitanja. Funkcioner je vodeće albanske stranke u Makedoniji – DUI (Demokratska unija za integraciju).

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari